Ovo otkriće je osvojilo Nobelovu nagradu: Njih trojica osmislili kako da stvore vodu u pustinji
Ujedinjene nacije upozorile su da je svet ušao u stanje „globalnog bankrota vode“ jer prekomerna potrošnja, zagađenje i klimatske promene dovode vodne resurse do tačke bez oporavka. Gotovo 75% svetskog stanovništva živi u zemljama sa nesigurnim snabdevanjem vodom, a četiri milijarde ljudi suočava se sa ozbiljnom nestašicom barem jedan mesec godišnje. Iako je scenario zabrinjavajući, jedan od dobitnika Nobelove nagrade za hemiju tvrdi da ima rešenje, piše Food & Wine.
Nobelova nagrada za rešenje iz vazduha
Profesor Omar M. Jagi primio je 2025. godine Nobelovu nagradu iz hemije, koju je podelio sa Susumuom Kitagavom sa Univerziteta u Kjotu i Ričardom Robsonom sa Univerziteta u Melburnu, za svoj rad na metalno-organskim okvirima (MOF). Iako je priznanje stiglo nedavno, reč je o tehnologiji koju je naučni tim usavršavao decenijama.
Kako pojašnjava časopis Nature, Jagi je prvi MOF stvorio još 1998. godine kombinovanjem metalnog oksida i organskih molekula u kristalnu strukturu koja je većinom prazan prostor. Može se zamisliti kao sićušna molekularna sunđerasta struktura koja je istovremeno čvrsta i izuzetno porozna, što omogućava gasovima da uđu i skladište se za kasniju upotrebu. Ovi okviri toliko su efikasni da samo jedan gram materijala ima unutrašnju površinu dovoljnu da prekrije celo fudbalsko igralište.
Od pustinje do komercijalne primene
Tokom godina, Jagi je prilagodio tehnologiju za hvatanje i skladištenje vode. U časopisu ACS Central Science 2020. godine objašnjeno je da MOF-ovi mogu prikupljati vodu čak i pri relativnoj vlažnosti od samo 10%, što je niže od prosečne vlažnosti u kalifornijskoj Dolini smrti tokom vrelog letnjeg dana. Svoju tehnologiju testirao je upravo na toj lokaciji kako bi dokazao njenu efikasnost u ekstremnim uslovima.
Za Jagija ovaj rad ima i lični značaj; odrastao je u izbegličkoj zajednici u Jordanu bez pristupa tekućoj vodi, što ga je podstaklo da pronađe rešenje za ovaj globalni problem.
Klikom na link saznajte ko je bio Alfred Nobel.
Jagi je 2020. osnovao kompaniju Atoco (Atoko), koja razvija prenosive MOF jedinice veličine standardnog brodskog kontejnera. Te jedinice mogu se postaviti gotovo bilo gde i proizvesti do 1000 litara vode dnevno. S obzirom na to da prosečna osoba konzumira oko dve litre vode dnevno, jedna takva jedinica mogla bi da zadovolji dnevne potrebe za pijaćom vodom za 500 ljudi.
Kako sistem funkcioniše
Tehnologija se zasniva na temperaturnom ciklusu. Noću, dok se vazduh hladi, MOF upija vodenu paru iz okoline i zadržava je unutar svojih miliona sićušnih pora. Kada temperatura tokom dana poraste, struktura oslobađa zarobljenu vlagu u obliku tečne pijaće vode, bez potrebe za bunarima, cevovodima ili sistemima za filtraciju. Voda proizvedena na ovaj način, navodi Atoko, gotovo je destilovanog kvaliteta.
Izazovi i budući koraci
Kao i kod svake nove tehnologije, postoje i određeni nedostaci. Proizvodnja MOF-ova još je u ranoj fazi i samim tim skupa. Povećanje proizvodnje zahtevaće dodatni rad, ali tim u kompaniji Atoko najavljuje da će početi da prima narudžbine tokom 2026. godine. Prvi kupci biće data centri smešteni u regionima sa nedostatkom vode.
Uprkos izazovima, Jagi je odlučan u svojoj misiji koja bi uskoro mogla postati ključna za opstanak planete.
„Nauka je tu“, izjavio je Jagi tokom nedavnog testiranja na terenu.
„Ono što nam sada treba je hrabrost da ta rešenja primenimo u široj meri.“
(Kurir.rs/ Index)
Bonus video: